Ajk'exwach ruk' ta'mab'al
Are wa' ri winaq ri kki ya' ki patan ri man ke' toj taj. Le are' rajawxik k'o keta'mab'al re le taqanel tzij re ajb'inel tinamit xuquje' ri ub'eal ri taqanik ri kb'an cho q'atb'al tzij. Taqnel tzij ajtijoxelab' xuquje' ri xki k'is ki tijonik, xuquje' ri winaq kolom ki b'antajik ri keta'm awach yey xa ne lo junam k'olib'al kix chakun wi, jacha'ne (jun alaxik, a k'ulja', cojonel k'amal b'e, awach'il pa' achak, jun awach'il) are qas jewa' ri uwachib'al ri jun ajk'exwach ruk' eta'mab'al.
Ri ajch'wanel man k'ota urajil che ri utojik jun ajch'o'jitzij. Are k'ut xki'kot ranima' aretaq jun winaq xu k'ut ub'eal xuquje' xu paj pa ujolom ri ixoq ri qas kk'ulmataj pa q'atb'al tzij.
Inglés
These are people who will provide free services. These representatives must know about immigration law and the rules of practice in court. Law school students and graduates, and people with good moral character who have a personal or professional affiliation with you (a relative, neighbor, clergy, co-worker, or friend) are all examples of qualified representatives.
The respondent did not have money to pay for an attorney. But she was pleased that she received guidance from a qualified representative who was able to explain the court proceeding to her.
Español
Estas son personas que brindan servicios gratuitos. Estos representantes deben conocer las leyes de inmigración y las reglas de práctica en el tribunal. Estudiantes y graduados de derecho, y personas con buen carácter moral que tienen una afiliación personal o profesional contigo (un familiar, vecino, miembro del clero, compañero de trabajo o amigo) son ejemplos de representantes calificados.
La demandada no tenía dinero para pagar un abogado. Pero estaba contenta de haber recibido orientación de un representante calificado que pudo explicarle el procedimiento judicial.
Qʼeqchiʼ
Maak'a' xtumin aj sumenel chi xtojb'al aj nawol chaq'rab'. Ab'anan xsaho' sa' xch'ool rik'in li xtenq'ankil xk'ul rik'in junaq tz'olb'il chi aatinak chi ruuchil li xruhan chi xch'olob'ankil chi us chiru li xk'anjel li raqleb'aal chaq'rab'.
Kʼicheʼ
Are wa' ri winaq ri kki ya' ki patan ri man ke' toj taj. Le are' rajawxik k'o keta'mab'al re le taqanel tzij re ajb'inel tinamit xuquje' ri ub'eal ri taqanik ri kb'an cho q'atb'al tzij. Taqnel tzij ajtijoxelab' xuquje' ri xki k'is ki tijonik, xuquje' ri winaq kolom ki b'antajik ri keta'm awach yey xa ne lo junam k'olib'al kix chakun wi, jacha'ne (jun alaxik, a k'ulja', cojonel k'amal b'e, awach'il pa' achak, jun awach'il) are qas jewa' ri uwachib'al ri jun ajk'exwach ruk' eta'mab'al.
Ri ajch'wanel man k'ota urajil che ri utojik jun ajch'o'jitzij. Are k'ut xki'kot ranima' aretaq jun winaq xu k'ut ub'eal xuquje' xu paj pa ujolom ri ixoq ri qas kk'ulmataj pa q'atb'al tzij.