RI UB’ANIK RONOJEL RI CHAK
Ri chak re uchajixik ri taq ch’ab’al Mayas are jun chak ruk’ no’j che esam pa ronojel che b’anom kumal ri taq winaq che k’o ketamab’al chrij ri ch’ab’al Mayas pa Guatemala xuquje pa America del norte xuquje sur. Ri k’o ketab’al chrij are taq k’o ketamab’al chrij antropología, lingüística, estudios culturales xuquje tob’anik re chak xuquje etamab’al pa internet rech kechajix ri taq ch’ab’al xuquje b’antajik Mayas. Ri qachak are che kojchakun kuk’ ri taq winaq che kech’aw pa ri ch’ab’al rech jeri’ kojkowinik kqab’ano che ksach ta uwach ri taq ch’ab’al indígenas che k’o pa Guatemala xuquje ronojel ri taq utinamit. Qeta’m che ronojel ri ub’anik ri taq ch’ab’al e k’aslik rumal kichab’al ri winaq rumal wari kqaya ri sik’inik chke konojel ri kkiya ri kitob’anik rech ksach ta uwach ri ch’ab’al Mayas rech kkiya ri ub’anik xuquje kkib’ij ri ketamab’al chrij ri culturas Mayas.
Ri uchoq’ab’ ri internet kkowinik kujaq k’i taq uwach rech ksach ta uwach xuquje kkiya ub’ixik ri ub’anik ri ketamab’al. Ri chak rech kachajix ri taq ch’ab’al Mayas, are b’anom rumal ri Instituto MasterWord, chakojo ri tob’anik che kuya wari’ rech kechajix ri taq ch’ab’al Mayas kech ri taq ak’alab’ che kalax na. Wa jun chak ri are b’anom kumal e k’i taq tob’anelab’ che kuya chke ri k’o ketamab’al chrij ri taq ch’ab’al Maya rech kkicha’ jun jupuq taq ch’ab’al che esam pa ronojel.
Uj tak’al iwuk’ pa ri kojonik chi ri yata’yil ch’ab’al are’ ki yata’yil winaq. Ri Chak Chre ri Uchajixik ri ki Ch’ab’al ri aj Mayab’ ku kowirisaj ri qas tzij. Junam k’ut man xa qi ta ke’ qa k’ol ri ch’b’al, xane kqa ch’ob kiwach, kqa ya’ ki q’ij, xuquje’ kqa jach kiwach ri uq’inomal ri qa b’antajik ri kuj upis chupam. Kqa jikib’a ri qa ch’o’j xuquje’ ri qa ka’yib’al ri ujunamil chke konojel winaqilal are chi’ konojel kqa ch’o’jij rech kjikib’axik ri ajtzijonelab’ re ronojel taq ch’ab’al ya’tal chke ke’ tzijonik, chre ri reta’maxik, chre ri utz’ib’axik, xuquje’ chre ri ub’ixik jas kki na’o pa ri ch’ab’al kkaj kki cha’o. Pine we jun no’j re ukojik chuq’ab’ chqe ri uj ri kuj chakun chre ri uchajixik ri ch’ab’al xuquje’ ri uyaik rutzil uwach, ok’owinaq chik 500 junab’ re b’anow k’ax rech kqeta’maj chi pa taq le q’ij ri’ ri qa ch’ab’al xb’an k’ax chke, kyoq’ik, xuquje’ man ya’talta ukojik che ronojel q’ij ch’ab’al. Chi’ ri qas xki kojulo nab’e kqan ri ajch’aqap winaq, ri aj Sepk’ija’al taq winaq ki riqom k’ax pa uq’ab’ ri kraj kchup ki wach ri ki winaq xuquje’ ri ki ch’ab’al xuquje’ taq ki b’anob’al. Uj k’o chre ri uch’o’jixik rech mawi jun winaq, alaxik, on jun komon ri kwi ki ch’ab’al kki riq na k’ax xa rumal rech uxeteyil uwach ki ch’ab’al. Kqa jikib’a’qib’ chuwach le mayab’ ch’ab’al xuquje’ ri b’anob’al man are’ taj je’l taq etzeb’a’l re jun ojer ok’owinaq winaqirem. Xa ne k’ut, ri qa ch’ab’al, ri qa b’antajik, xuquje’ ri taq qa komon man ktak’e’ ta ki k’iyik, ki k’exenik, xuquje’chre ri uriqik ri patanib’al rech kqa riq ri qa tak’alib’al jawije rajawaxik kuj k’oje’ wi pacha qas je jun ajk’amal b’e re tijonik xuquje’ re chomanik.
RI KQAJ
Ri chak rech kchajix ri taq ch’ab’al Mayas b’anom che rech kilitajik ri nim upatan xuquje ri kya’ tob’anik che kajwataj chke ri kech’aw pa we ch’ab’al ri che ek’o pa Estados Unidos. We jun chak ri are ktob’anik che ri taq ch’ab’al Mayas kekoj pa taq ja tijob’al rech kchokon chke ri taq k’o ketamb’al che ketob’an chrij we taq ch’ab’al ri rech jeri’ kqaya ub’ixik che utz taj che ksach kiwach ri taq winaq che kech’aw chupam ri taq ch’ab’al ri rech jeri’ kojkowinik kqab’ano che mas kajwataj ri taq winaq che kech’aw pa le ch’ab’al ri’.
Ri MasterWord xuquje ri Tijob'al MasterWord kiya’om ri tob’anik rech kb’an we jupuq taq tzij re ri ch’ab’al che b’anom ruk’ tob’anik che esam pa ronojel rech jeri’ ri k’o ketamab’al chrij ri ch’ab’al kekowinik kkiya ri ketamab’al rech jeri’ kojkowinik kqab’an jun cholajil re ri taq tzij che kekoj chuwach ri taq q’atb’al tzij xuquje ri taq ajkunanel. Sib’alaj nim upatan ri chak ri’ che ri taq kech’aw pa le ch’ab’al ri kekowinik ketob’anik rech kanimar ri chak ri jeri’ kanimar ri kekojow ri chak ri’ re ri ch’ab’al che are tajin kkoj nim chuq’ab’ che kumal ri kech’aw pa we ch’ab’al Maya ri. Kojchakun kuk’ ri kech’aw pa we ch’ab’al ri che are ri kich’ab’al che kkikojo chi’ xalaxik che k’ate xopan pa Estados Unidos, xuquje ri k’o ketamab’al chrij ri ch’ab’al che tajin kechakun kuk’ ri kech’aw pa le ch’ab’al ri xuquje ri k’o kitijonik chrij ri ch’ab’al. Rech jeri’ kkiya tob’anik chkixol ri EE. UU. xuquje Guatemala, ri qachak are kuk’am ronojel ri taq 20 ch’ab’al che k’o pa Guatemala che kkib’an jun jupuq taq tzij che qas kkojik xuquje tz’aqat rech kkikoj ri taq kech’aw pa le ch’ab’al ri’. Chi kanimar más ri chak, kqaj che knimar más ri ucholajil ri taq tzij che kkojik kuk’ ri taq ajq’atal tzij xuquje ajkunanel, xuquje jun cholajil che kruk’aj más taq tzij che kkikoj ri taq winaq pa le tecnología, rajil, tijonik xuquje etz’anem.
RI KQAJ KQAB’ANO
Kqaj che Ketamax ri taq Ch’ab’al Maya pa Ronojel ri Uwach Ulew
Ri chak rech kechajix ri taq ch’ab’al Mayas are kub’ano che ri MasterWord xuquje ri instituto MasterWord nim kipatan che ub’anik wari’. Ri Naciones Unidas ub’anom jun foro, xuquje ri Decenio Internacional rech taq ch’ab’al indigenas, rech jeri knimar ri kkaj kketamaj chrij ri ch’ab’al. Xuquje, ri Decenio are kutaqchij ri winaq rech kuchajij ri taq ch’ab’al xuquje kkiya ub’ixik chrij ri ch’ab’al ri rech jeri knimar rilik ri taq ch’ab’al ri cho ronojel ri uwach ulew rumal ri utob’anik ri nim upatan ri ch’ab’al. Ri kojkowinik kqilo are che ri qachak ri kqab’ano che kqakilitaj ri kib’anik ri taq ch’ab’al Mayas xuquje ri nim upatan chkiwach ri winaq. Ri uk’iyal ri taq winaq ketam taj uwach ri taq ch’ab’al ri che kkoj pa ronojel ri Centro America k’a kk’is pa ri norte re ri emisferio occidental. Wene are xew kechoman chrij che ri Mayas are ewinaq che xsach kiwach, Rumal wari ri qachak are che qas kqilo che nim upatan ri taq ch’ab’al Mayas che k’olik, wene pa Cobán, Guatemala, o pa Houston, Texas, ri Mayas sachinaq ta kiwach rumal che amaq’el kkikoj ri kich’ab’al. Chi’ kkib’ij ri ki k’ulmam, kojkowinik kqab’ano che kkoj chupam ri taq tecnologías, ri pwaq, ri tijonik, ri kunanik xuquje nik’aj chik.
Kqaya Tob’anik Xuquje K’ax ta Uriqik
Rech qas kya’ ri tob’anik, ri MasterWord xuquje ri Instituto MasterWord amaq’el kopan kuk’ ri ketab’an che ub’anik wari pa le nimaq taq tijob’al che ri kkaj are che ksach ta uwach ri ch’ab’al xuquje kkikoj ri taq winaq che e k’o pa Estados Unidos xuquje pa Guatemala. Qab’anom wa tob’anik che esam pa ronojel pa línea k’ax ta uriqik rech jeri’ kekowinik kkiriq konojel ri winaq che kkaj. Ruk’ kitob’anik e k’i taq winaq xuquje instituciones re taq nimaq taq tijonik rumal che tajin kanimar ri kik’iyal ri winaq che kech’aw pa we taq ch’ab’al ri’ pa EE. UU. Che kekowinik ketob’anik ruk’ ri ketamab’al rech jeri kojkowinik kqab’an we chak ri’. Are nim upatan che konojel chin kkiya tob’anik che we nim chak ri’, sib’alaj utz kkilo rech utz krilo ri nik’i’aj chik. We jun chak ri ya majim chik are k’u k’o más kb’anik rech kekowinik ri kkaj kkikojo utz kok chupam rech jeri’ knimar ri ub’anik ri Instituto MasterWord.
Kqayuj ri taq culturas xuquje kqaya tob’anik chke ri taq tinamit re ch’ab’al Maya pa EE. UU.
Kimik pa Estados Unidos sib’alaj kajwataj kitob’anik winaq che k’o ketamab’al rech kkiya tob’anik pa le ch’ab’al kech taq ri winaq. Wari’ sib’alaj rajawaxik are taq chi’ kkoj kuk’ ri taq q’atb’al tzij xuquje kuk’ ajkunanel, rumal che ri keya’ow ri tob’anik kekowin taj kkiriq ri kech’aw pa we ch’ab’al ri rech kkiya ri tob’anik. We qachak ri kojuto’o rech kqaya ri tob’anik chke ri taq winaq che k’a te xul pa EE. UU. Rech jeri kqaya ri tob’anik. Ri Instituto MasterWord xuquje are kk’amow b’e rech kya’ tob’anik chike ri winaq che k’ate xul pa ri EE. UU. rech kya’ ri tob’anik chke pa ri kich’ab’al chi kajwataj tob’anik chke ruk’ ajkunanel, xuquje ajkunanel re jolomaj xuquje re tijonik. Ri instituto MasterWord xuquje ri chak rech kechajix ri taq ch’ab’al Mayas kkisuk’umaj ri b’e rech kekowinik kk’aman chke ri k’ak’ kik’aslemal chi’ pa Estados Unidos. Konojel ri taq ajq’axal tinamit re ri taq ch’ab’al Maya kiriqom ta ronojel ri taq tob’anik che k’o chi pa EE. UU., rumal wari’ kkich’ob taj jas kkib’ano. Xuquje, rumal che are jun jupuq che etasom rumal ri kich’ab’al rumal wari ketam taj jas kkib’ano. Chi’ kya’ chke ri taq k’o ketamab’al kkich’ob’o jas ub’anik ri kich’ab’al rech jeri’ kekowinik kkinimarisaj ri ub’anik ri kito’ik ri taq ajq’axal tinamit. Qas b’isob’al che ri taq chak kuk’ ajkunanel xuquje kuk’ ri taq ajq’atb’al tzij, ri kech’aw pa ch’ab’al Maya amaq’el are kkitzukuj ri kech’aw pa ch’ab’al español xuquje ingles rech kkiq’axej pa ri kich’ab’al. Wari’ are rumal jujun taq jastaq che kub’ano che kkoj ta ri taq ch’ab’al rumal che are k’o ri ch’ab’al hispano xuquje kub’ano che kajwataj más winaq che k’o ketamab’al chrij wari. Kqayej che kk’extaj wari ruk’ ri ub’anik jun jupuq taq tzij xuquje tob’anik rech jeri ri taq kkiya tob’anik kekowinik kkib’an wari’.
RI KQAJ KQARIQO PA RI PETINAQ
- Kqanimarisaj ri chak pa ronojel ri 20 ch’ab’al Mayas Iximulew xuquje nik’aj chi jastaq.
- Are ri kojul ri nab’e kya’ow tob’anik chike ri taq winaq che kech’aw pa ch’ab’al Maya ruk’ wari kojkowinik kqaya tijonik chirij ri ch’ab’al chke ri taq tinamit che kkikoj we ch’ab’al ri’. Ri nik’om rij qilom che jun ak’al xuquje jun winaq kkowin taj kketamaj jun ch’ab’al xuquje jun k’ak’ etamanik jacha kub’ij ri UNESCO che ri 40% chke ri winaq maj ketamab’al chrij ri kich’ab’al, kqaj kqak’ex wari chrij ri tinamit Maya rech kekowinik kketamaj más chrij ri kich’ab’al. Chasik’ij ri wuj re ri blog re Creole Solutions
- Kqatzukuj nik’aj chi jastaq rech ktob’anik che ri taq kech’aw pa le ch’ab’al Maya kketamaj ukojik jastaq digital, rech jeri knimar ri ketamab’al, xuquje ketam ri kkib’an che ri kirajil xuquje nik’aj chi jastaq che nim ub’anik pa le kich’ab’al.
- Kojul jun tob’anik che ri kkaj kketamaj chrij ri k’ulmatajinaq chrij ri nik’aj chi ch’ab’al che etasom che xuquje etamatal ta kiwach pa digital, rech jeri kekowinik kketamaj jas kkib’an che ri kirajil jacha kkib’an más che 3 mil millones winaq che kekowin taj kkikoj internet Davos 2022, xuquje kab’ixik che ri 80% che kriqitaj pa le internet xew k’o pa 10 ch’ab’al: Ingles, Chino, Español, Japones, Árabe, Portugués, Alemán, Francés, Ruso xuquje Coreano.
- Blog re Consumers International